Friday 30 December 2016

Prednovogodišnji matine


Danas, zvanično pretposlednjeg dana prošlogodišnje Nove godine, na repertoaru imamo dupli program: Dan slanine i Dan sode bikarbone.

1. Dan slanine

Kažu da na ovom svetu ne postoji ništa ukusnije od slanine (za druge ne znamo). Bilo da je preliju čokoladom u poslastičarnici, kao čizburger sa slaninom, mladi krompirići urolani u slaninu ili kao grisini-štapići sa slaninom, teško da će neko moći da porekne kako se radi o poslastici prste da poližeš.


Engleska reč "bacon" (bejkon) za slaninu potiče iz srednjeg veka, od srednjeengleske reči "bacoun" (bakun). Ako pratimo njene korene, naći ćemo slične pojmove - "bako" u francuskom, "bakko" u nemačkom ili "backe" u starotevtonskom. Sve ove reči znače isto - "leđa". Dakle, prasići su još od davnina dobijali po leđima. Naravno, osim lingvističkog, ovo je daleko od prvog spominjanja slanine u istoriji, zato što su za nju znali još stari Rimljani i to pod nazivom "petaso".
Slanina je oduvek predstavljala jedan od načina da sačuvamo meso od kvarenja kao i načina da mu dodamo ukusnu aromu potapanjem u poseban slani rastvor. Postoje posebne vrste svinja, poput jorkširskih i temvortskih, koje se gaje samo zbog izuzetnog mesa i slanine. Međutim, nekada se nije samo meso sa leđnog dela smatralo za slaninu - to se do 17. veka odnosilo na bilo koji komad svinjetine konzervisan prirodnim putem.
Danas postoje restorani u kojima se služe samo obroci koji podrazumevaju slaninu. Naravno, postoji i čizburger sa slaninom, čokoladni milkšejk sa slaninom, lizalice i žvakaće gume sa ukusom slanine - koliko god to besmisleno zvučalo. Postoje i razni predmeti sa odštampanim slaninARTskim dizajnom, od donjeg veša i pidžama do kapa i tamnih naočara. Danas, čak i u Srbiji, možete kupiti čuveno drvce-osveživač "atmosfere" u vašem autu - naravno, u obliku šnite i sa aromom slanine.


Možemo slobodno reći da je ovo jedan od najukusnijih "praznika" koje je ljudski rod smozgao u poslednje vreme, uživajući u ovoj poslastici u čast svojih četvoronožnih "ortaka". Naravno, pitanje je koliko ti "ortaci" danas u njemu uživaju, ali na Životinjskoj farmi je sve moguće - pa i to.
"Slanina je nešto više od pukog mesišta", rekao bi možda filozof Frensis Bejkon (danas bi ga neki zvali Franjo Slaninar, kako stoje stvari), koji je živeo u 16. i 17. veku. Hajde da parafraziramo jednu njegovu misao o knjigama, pa ih shodno prezimenu zamenimo slaninom:
"Neko meso treba samo probati a neko drugo odmah progutati, ali samo slaninu treba temeljno sažvakati i pošteno svariti."


2. Dan sode bikarbone

Ona ima razne nazive, poput "pekarska soda" ili "natrijum bikarbonat", ali uglavnom je svi znamo kao sodu bikarbonu. Ništa strašno, od više znanja glava (takođe uglavnom) ne boli. Ona je danas postala nezaobilazna mirođija u skoro svakom segmentu života savremenog čoveka - od čišćenja najtvrdokornijih fleka pa do spravljanja kolača i torti. Dan sode bikarbone nas podseća na to u kojoj meri se jedna takva sitnica uvukla u sve pore naših života.


Natrijum bikarbonat je zanimljiva hemijska supstanca. Skoro svako od nas je nekada u školi napravio mini vulkan na času hemije: malo tog praška, malo boje za hranu, popskati limunovim sokom, i odjednom na stolu imamo tok mehuraste magme koja se sliva niz "padine" našeg mini-vulkana kojeg smo napravili od papira! Naravno, to je daleko od najčešćeg načina na koji koristimo sodu bikarbonu.
Pa, odakle nam je ona stigla?
Osim što je rezultat tzv. Solvejevog procesa tj. hemijskog postupka dobijanja natrijum karbonata iz krečnjaka, amonijaka i slanog rastvora (mešanje natrijum hlorida, amonijaka i ugljen dioksida sa vodom, kada nastaje natrijum karbonat), pri čemu se stvara i natrijum bikarbonat kao nusproizvod - večna slava Ernestu Solveju koji je ovaj postupak otkrio pre 150 godina! Međutim, natrijum bikarbonat kao supstancu prvi je otkrio francuski hemičar Nikola Leblan i to otprilike u isto vreme kada i natrijum karbonat, poznat i kao natrijumov pepeo.
Od tog vremena, soda bikarbona se uvukla u iznenađujuće veliki broj industrijskih postupaka, uključujući i kuvanje, uklanjanje boja i korozije, sredstva za dezinfekciju i dezinsekciju, ličnu higijenu, čak i kao dodatak stočnoj hrani. Jedno sitno naučno otkriće se tako pokazalo neverovatno korisnim, čime je zaslužilo da dobije i jedan dan u godini za sebe.


Dan sode bikarbone je posvećen podizanju svesti o uticaju koji ova tako obična a izvanredna hemijska supstanca ima na naše živote. Dovoljno je pročitati deklaracije na stvarima koje kupujete u prodavnici - od paste za zube, preko tableta za skidanje kamenca u mašinama za veš i posuđe, pa do raznih drugih sredstava za čišćenje po kući.
Da se opkladimo da imate u svojoj ostavi poneku kesicu, teglicu ili kutiju tableta sode bikarbone? Ako, i treba, naročito u ove mrsne praznične dane.


Days of the year: Bicarbonate of soda day

***
 A ovo su neke budale, Danice.
Tu ni soda bikarbona ne pomaže.


Danas je istovremeno "Bacon day" i "Baking soda Day", kako ih zovu na engleskom. Dva pojma koji na tom jeziku neodoljivo slično zvuče, kod nas dodatno povezani neumerenošću i žgaravicom. I zato, ovaj tekst uzmite u razmatranje kao najozbiljnije upozorenje povodom predstojećeg novogodišnjeg slojevitog prežderavanja & opijanja.

Vaša,
Nada Lincura

No comments:



Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...